Panični napad

Šta nam poručuju panični napadi?

Panika je bezimeni užas koji čovek oseća u beznadežnoj situaciji. To su situacije rata, prirodnih katastrofa, terora svake vrste koji čoveka parališe i čini ga bespomoćnim ne dopuštajući mu da se spasi bežanjem ili borbom – instinktivnim odgovorima na životno ugrožavajuću opasnost. Panični napad je u svojoj manifestaciji sličan panici, ali je kontekst u kom se pojavljuje potpuno drugačiji. Panični napadi nastupaju iznenada, naizgled ničim izazvani. Strah je bez obzira na nedostatak stvarnog povoda ogroman i parališući, telesni simptomi su nepodnošljivi, a osoba zaista veruje da će ili umreti ili poludeti. Iako razloga za strah objektivno nema ili je razlog nerealan – osoba na primer verije da će joj pozliti u autobusu, na ulici, u liftu, dok stoji u redu, ili čak dok je sama u kući – strah je veoma realan.

Biti tolerantan

Kako se uči i zašto je važno biti tolerantan?

Biti tolerantan je lepa i korisna vrlina koja osobi može doneti mnogo. Negujući stav poštovanja i prihvatanje sebe, ali i drugih ljudi, dolazi se do boljeg razumevanja potreba i želja obe strane, a samim tim i do veće spremnosti da se zarad tih istih potreba i želja druge osobe, ponekad i istrpi sopstveno nezadovoljstvo što može biti višestruko korisno zarad zadovoljenja i nekih vlastitih htenja i ostvarivanja ličnih ciljeva.

Slomljeno srce

Lek za slomljeno srce je u nama samima

Prekid ljubavnog odnosa nikada nije lak, posebno ako je za osobu bio veoma značajan ili je sa partnerom prošla određeni deo svog životnog puta. Tada su zajednička iskustva brojna, emocije koje ih prate intenzivne, pa samim tim i žal koji novonastala situacija izaziva može biti veoma intenzivan i osećaj nesnađenosti u novonastaloj situaciji može biti dodatno potkrepljen prazninom i „viškom“ vremena koje se neplanirano stvorilo u životu pojedinca.

Kako se gradi samopouzdanje

Kako se inicijalno razvija samopouzdanje?

Iznenađujuće, nedostatak samopouzdanja nije neophodno povezan sa nedostatakom sposobnosti. Umesto toga, često je rezultat prevelikog fokusiranja na nerealna očekivanja ili standarde drugih, posebno roditelja i društva. Uticaji prijatelja mogu biti izuzetno moćni, ili moćniji od roditeljskih i društvenih, u oblikovanju osećaja o sebi.

Hipohondrija

Hipohondrija

O hipohondriji se najčešće misli kao o stanju prevelikog straha od bolesti, koje nije dovoljno važno da bismo se njime ozbiljnije bavili. Koliko je hipohondrija zaista ozbiljna i u kojoj meri može da utiče na život pojedinca? Da li je ona samo u glavi ili može da daje i neke konkretne tegobe kod čoveka? – Read more about Hipohondrija[…]

Zavisnost od odnosa

Ko-zavisnost ili zavisnost od odnosa

Kozavisnost ili zavisnost od odnosa je noviji koncept pa je korisno da prvo kažemo o čemu je zapravo reč. Relativno često će vam se prijatelji požaliti na depresivno raspoloženje, anksioznost, izloženost stresu, prepoznaćete da neko u vašoj okolini možda ima problem sa zavisnosti od alkohola, kocke, rada, posumnjaćete da neko koga poznajete ima problem ili poremećaj ishrane.

Sinhronicitet

Kako nam Svemir izaziva nemir

Jung naglašava da su mnoge pojave ‘sumnjive’ uzročno-posledične veze, i pita da li postoji neko opšte polje gde neuzročne pojave nisu samo moguće, već i istinite činjenice. Da, to je svet slučaja, gde slučajna pojava izgleda uzročno nepovezana sa činjenicom. Broj neuzročnih pojava je manji od uzročnih, pa se manje bavimo njima.

Stilovi vezivanja

Kako vaš stil emocionalnog vezivanja utiče na vašu vezu

Model emocionalnog vezivanja utiče na to kako svako od nas reaguje na svoje potrebe i na koji način ih ispunjava. Kada postoji siguran obrazac vezivanja, osoba je samopouzdana, prisebna i sposobna da lako komuniciraju sa drugima, zadovoljavajući svoje i tuđe potrebe. Međutim, u slučaju preokupiranog ili izbegavajućeg stila emocionalnog vezivanja, kada osoba izabere partnera koji se uklapa u taj neprilagođeni šablon, on ili ona će najverovatnije izabrati nekoga ko ih neće moći učiniti usrećnim.